U odnosu na kraj 2010. bruto inozemni dug se smanjio za oko 452 milijuna eura, odnosno za 1 posto. Pri tome je sektor privatnih poduzeća jedini pridonio rastu duga u odnosu na kraj 2010.,dok su javni i financijski sektor smanjili stanje duga u promatranom razdoblju. Cjelokupno povećanje inozemnog duga privatnih poduzeća rezultat je rasta u siječnju, dok nakon toga dug stagnira, a u zadnja tri mjeseca se čak i blago smanjuje. S obzirom na pogoršane uvjete inozemnog financiranja poduzeća uglavnom financiraju inozemne obveze na domaćem tržištu.
Vanjski dug javnog sektora na kraju je listopada iznosio 14,3 milijardi eura, što je 21 milijun eura manje nego na kraju 2010. Pri tome inozemni dug države iznosi 6,9 milijardi eura, dok je inozemni dug javnih trgovačkih društava iznosio 5,8 milijardi eura, a padu inozemnog duga javnog sektora pridonijelo je smanjenje duga HBOR-a za gotovo 200 milijuna eura te iznosi 1,4 milijarde eura.
Vanjski dug financijskog sektora je iznosio 13,7 milijardi eura, što je 0,5 posto manje nego na kraju 2010. S obzirom na visoku averziju prema riziku, koja poskupljuje inozemno financiranje, izostanak oporavka domaćega gospodarstva i činjenicu da analitičari ne očekuju značajniji rast kredita banaka, i u ovoj godini očekuju vrlo umjerenu dinamiku rasta inozemnog duga. U prvoj polovini godine analitičari ne očekuju ni izlazak države na inozemna tržišta, ali ne isključuju mogućnost priljeva inozemnoga kapitala kroz međunarodne institucije i razvojne banke.
Slovenski
ministar za gospodarstvo Radovan Žerjav izjavio je da nije protiv
prodaje Mercatora, ali ne Agrokoru koji je do sada davao najbolje
ponude, nego nekoj velikoj europskoj trgovačkoj kompaniji kojoj bi
najveći slovenski trgovački lanac mogao biti odskočna daska za
osvajanje dobre pozicije u regiji i šire. Mercator je važno poduzeće u svojoj sredini, ali ne tvrdim da je za državu od strateškog
značenja. Svjestan sam kako nema dovoljno domaćeg kapitala da bi ostao u
slovenskim rukama, rekao je Žerjav. Nisam protiv prodaje Mercatora, ali mu treba naći pravog strateškog
partnera. To je neko od velikih europskih trgovačkih poduzeća i ne
vjerujem da netko od njih neće biti zainteresiran za Mercator kao mjesto
s kojega bi osvojio poziciju na zapadnom Balkanu na području bivše Jugoslavije. Žerjav se nedavno u parlamentu izjasnio protiv prodaje Mercatora
hrvatskom Agrokoru koji je na zadnjem međunarodnom tenderu dao ponudu od
221 eura za Mercatorovu dionicu, znatno više od nekolicine financijskih
fondova koji su na tenderu također konkurirali, ali je odbacio tvrdnje
da ponovni neuspjeh prodaje slovenskog trgovačkog lanca baca vrlo tamnu
sjenu na otvorenost Slovenije za strane investicije u Europi. Svi vlasnike Mercatorovih dionica ne bi trebala zanimati samo cijena nego i
to tko je potencijalni novi vlasnik, koji su njegovi motivi i poslovna
logika te kakva je financijska konstrukcija.
