U odnosu na kraj 2010. bruto inozemni dug se smanjio za oko 452 milijuna eura, odnosno za 1 posto. Pri tome je sektor privatnih poduzeća jedini pridonio rastu duga u odnosu na kraj 2010.,dok su javni i financijski sektor smanjili stanje duga u promatranom razdoblju. Cjelokupno povećanje inozemnog duga privatnih poduzeća rezultat je rasta u siječnju, dok nakon toga dug stagnira, a u zadnja tri mjeseca se čak i blago smanjuje. S obzirom na pogoršane uvjete inozemnog financiranja poduzeća uglavnom financiraju inozemne obveze na domaćem tržištu. Vanjski dug javnog sektora na kraju je listopada iznosio 14,3 milijardi eura, što je 21 milijun eura manje nego na kraju 2010. Pri tome inozemni dug države iznosi 6,9 milijardi eura, dok je inozemni dug javnih trgovačkih društava iznosio 5,8 milijardi eura, a padu inozemnog duga javnog sektora pridonijelo je smanjenje duga HBOR-a za gotovo 200 milijuna eura te iznosi 1,4 milijarde eura. Vanjski dug financijskog sektora je iznosio 13,7 milijardi eura, što je 0,5 posto manje nego na kraju 2010. S obzirom na visoku averziju prema riziku, koja poskupljuje inozemno financiranje, izostanak oporavka domaćega gospodarstva i činjenicu da analitičari ne očekuju značajniji rast kredita banaka, i u ovoj godini očekuju vrlo umjerenu dinamiku rasta inozemnog duga. U prvoj polovini godine analitičari ne očekuju ni izlazak države na inozemna tržišta, ali ne isključuju mogućnost priljeva inozemnoga kapitala kroz međunarodne institucije i razvojne banke.